Madriđanin HUAN KARLOS MONEDERO rođen je 1963. godine.
Trenutno je zaposlen kao redovni profesor političkih nauka i administracije na
Univerzitetu Komplutense u Madridu, dok je kao gostujući profesor radio na
mnogim evropskim i latinoameričkim univerzitetima. Šef je Odeljenja za vladu,
javnu politiku i opšte građanstvo na Institutu Komplutense za međunarodne studije.
Sarađuje sa mnogim medijima, kako štampanim tako i elektronskim, a na svom
blogu Comiendo Tierra aktivno iznosi
svoja shvatanja i stavove.
O aktivnostima Monedera
svedoče i činjenice da je predvodio španski tim u okviru Centralne evropske
banke, zadužen za istraživanje i praćenje posledica upotrebe evra u Španiji, da
je bio međunarodni posmatrač izbora u Venecueli, Meksiku i Kolumbiji i držao
predavanja i seminare o izbornim procesima i političkim strategijama u ovim
zemljama, kao i da je bio glavni govornik na konmemoraciji Međunarodnog dana
demokratije u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija 2010. godine.
Kategorički je branio
Bolivarsku revoluciju, odraženu u socijalizmu XXI veka. O Čavesu je rekao da
je, zbog njegove borbe protiv neoliberalizma i napora za postizanjem
integracije Latinske Amerike, bio „poslednji oslobodilac Latinske Amerike”, kao
i da politički proces Latinske Amerike predstavlja primer za čitav sver koji
karakteriše „kapitalistička sistemska kriza”.
Ime Huana Karlosa
vezuje se i za pokret 15-M, u toj meri da ga neki mediji smatraju „ideologom”
istog, mada on tvrdi da se taj status ne može nikom pripisati. Izneo je svoje
mišljenje o političkom i društvenom pokretu 15-M kao „najboljoj stvari koja se
desila demokratiji”.
Među njegovim
publikacijama izdvajaju se:
Maske Levijatana:
uloga države u neoliberalnoj globalizaciji (2009)
Neka nas ne
predstavljaju! Debata o španskom izbornom sistemu (2011)
Spavali smo i
probudili se. 15-M i ponovno stvaranje demokratije (2012)
Hitan kurs o
politici za poštene ljude (2013).
DEJAN MIHAILOVIĆ je
redovni profesor i istraživač na Tehnološkom Institutu u Montereju u Meksiko
Sitiju. Član je Nacionalnog saveza istraživača Meksika i Meksičke filozofske
asocijacije. Aktivni je politički komentator i analiičar u medijima, bilo na
nacionalnom ili međunarodnom nivou. Gostujući je profesor na Univerzitetu
države Rio de Ženeiro u Brazilu.
Autor je knjiga Demokratija kao utopija (2’’3), Otkucaji moderne (2005) i Razvoj i integracija: nova geopolitika
globalne ekonomije (2007).
NEMANJA
DŽUVEROVIĆ je docent
na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu. Magistrirao je na
Univerzitetu u Beogradu, ali je u cilju izrade doktorke disertacije boravio na
Nafild koledđu (Nuffield College) na
Univerzitetu u Oksfordu.
Uže oblasti naučnog i
akademskog interesovanja uključuju studije mira, rešavanje sukoba i analizu
sukoba. Pored toga, Nemanja se već nekoliko godina intezivno bavi pitanjima
koja su vezana za Latinsku Ameriku. Autor je tekstova u brojnim zbornicima i
časopisima. Član je Centra za studije mira Fakulteta političkih nauka i NVO
Jugoistok 21.
Meksikanac ERIK ALFREDO GERERO MARKES trenutno
završava doktorske studije iz političkih nauka na Institutu Ortega i Gaset u
Madridu. Njegovo ime se vezuje za društveni pokret YoSoy132 (Ja sam 132), nastao paralelno sa pokretom 15-M, kao
reakcija na prošlogodišnje predsedničke izbore u Meksiku. Kao osnovne probleme
zemlje, pokret ističe siromaštvo, nasilje i neravnopravnost.
IGOR ŠTIKS je rođen 1977. godine u Sarajevu. Njegov
akademski rad, fikcija, poezija i eseji objavljeni su u mnogim časopisima i
zbornicima radova širom bivše Jugoslavije i u inostranstvu. Njegov prvi roman Dvorac u Romanji dobio je nagradu za
najbolji prvi roman u 2000. godini. Drugi roman koji je napisao, Elijahova stolica (2006) dobitnik je
nagrada „Gjalski” i „Kiklop” za najbolji fiktivni roman u toj godini u
Hrvatskoj, a preveden je i na nekoliko evropskih jezika. Dramskom delu
zasnovanom na ovoj knjizi pripao je Grand-prix za najbolju predstavu u okviru
Beogradskog internacionalnog teatarskog festivala (BITEF). Njegova prva zbirka
pesama objavljena je 2008. godine por nazivom Povijest poplave.
U saradnji sa Srećkom Horvatom, Štiks je napisao politički esej na temu Pravo na pobunu – Uvod u anatomiju
građanskog otpora (2010) i uredio zbirku Dobrodošli u pustinju postkomunizma: radikalne politike posle
Jugoslavije (u štampi, Verso, 2014). Zajedno sa profesorkom Đo Šav, objavio
je Državljanstvo posle Jugoslavije
(2012) i Prava na državljanstvo
(2013). Igor Štiks je trenutno zaposlen kao viši naučni saradnik na
Univerzitetu u Edinburgu.
Нема коментара:
Постави коментар